PREMINUO JE ABDULAH SIDRAN, AKADEMIK I KNJIŽEVNIK

Akademik i književnik Abdulah Sidran preminuo je 23. marta u 80. godini života.

Abdulah Sidran, pjesnik, prozaik, filmski scenarist, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, rođen je u Sara jevu 1944. godine. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Sarajevu. Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine, itd. Do aprila 1992., kad je počela agresija na BiH, na sarajevskoj TV BiH bio je uposlen kao “vodeći dramaturg”. U knji­ževnosti se javio sredinom šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika, koju često nazivaju “šezdesetosmaškom”. Važnije knjige: Šahbaza, poezija (Sarajevo, 1910.), Potukač, pripovijetke (Zagreb, 1971.), Kost i meso, poezija (Sarajevo, 1976.), Sara­jevska zbirka, poezija (Sarajevo, 1979.), Prepoznavanje prirode i društva, proza (Sarajevo, 1982.), Sjećaš li se Dolly Bell, roman (Sarajevo, 1982.), Bolest od duše, poe­zija (Nikšić, 1988.), Otac na službenom putu i drugi filmski scenariji (Sarajevo, 1991.), Sarajevski tabut, poe­zija (Sarajevo, 1993.), Zašto tone Venecija, poezija (Sa­rajevo, 1996.), Zdravo, Bosno, stižem iz Sarajeva, pu­topisi i zapisi iz godina rata (Tuzla, 1996.). U “Maslešinu” izdanju (Sarajevo, 1982.) napravljen je izbor Sidranove poezije pod nazivom Pjesme, u redakciji i s predgovorom Stevana Tontića. Sarajevska zbirka štampana je u ediciji “Muslimanska književnost u 25 knjiga”, objavljena u “Svjetlosti” 1991. Sidran je dobitnik naj­ značajnijih književnih nagrada: Šestoaprilska nagrada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada “Svjetlosti”, Zmajeva nagrada, pre­stižna “Nagrada slobode” francuskoga PEN-centra za stihozbirku Sarajevski tabut, te nagrada “Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo” za italijansko, dvojezično izdanje ove knjige pjesama i dr. Izbori Sidranove poezije prevođeni su i objavljivani na njemačkome, francuskome, italijanskome, švedskome, engleskome, španskome, turskome. Sidran je i kao filmski autor dobitnik brojnih nagrada i priznanja. I, bez obzira što je u javnosti prvenstveno ostao poznat upravo po svojim filmskim scenarijima, Abdulah Sidran je prije i poslije svega bio i ostao pjesnik. Abdulah Sidran je bio član PEN Centra u Bosni i Hercegovini.

BAŠESKIJA

Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, težak i mokar.
Plaču zaprepaštene bašte.
Bilježim to i šutim, jer svikao sam na čuda.
Vidim, kroz okna dućanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema.
Kamo će stići, Bože, koji sve znaš?
Ne hulim, samoću sam ovu primio ko dar, ne kaznu,
ko premoć, nipošto užas.
Stići će, znam, odjutra, ljudi neki.
Morao je i noćas neko umrijeti.
Duša je moja spremna, ko kalem i papir predamnom.
Šutnja i čama. Koga Si, noćas, otrgnuo gradu?
Čije ćemo ime pominjati jutrom,
uz duhan i kahvu, narednih dana?
Treba biti mudar, neka se strava čekanja na licu ne očituje.
Jer dugo je trebalo dok shvatih:
ovo je grad u kome sve bolesti zarazne su.
Širi se ljubav ko žutica i kuga. I mržnja se jednako koti.
Nisam li, možda, odviše sam?
Nije to dobro, toliko sam sviko na samoću.
Mislim li pravo, Bože?
Tako je nekoć (i to stoji zapisano), crvena kiša lila ponad grada,
pometnja i strah rasli ko korov.
A malo je zdravih u gradu duša.
I pravo je što je tako. Jer, bolest otkuda – jasno mi je,
al otkuda zdravlje?
Je li, Bože, zbilja, otkuda zdravlje?
Pitaju li to ovi ljudi oko mene
(što isto ih primam, znajući da ni dva nisu ista,
ni pred Tvojim, ni pred mojim licem), pitaju li?
I znaju li da ih motrim?
Kako bi im samo srca uzdrhtala ove redove da vide!
Griješim li prema sebi, tek tada sam drugima prav.
Prema njima griješim li, pravdu prema sebi ispunjam.
Šta je onda istina, reci mi, Bože moj?
Moli Te skromni Mula-Mustafa, što druge želje nema
već tiho da bude, i još tiše ode,
kada dodje čas.

A onda će doći jutro

A onda će doći jutro kad ćeš
Nečujno kao svitanje
Ući u moju sobu
I vidjeti
Da mene više nema

Cjelivaćeš
Ruho u kojem sam boravio
Suzama ga okapati
Dlanovima
Hladnog
Grijati

A ja ću te
Dlanom od svjetla
Milovati
Odozgor
Sa visina
U koje si godinama
Gospodaru Svjetova
Slala molitve

Da me čuva

Milovaću te
Nad suho ruho nadnesenu
I Njemu
Gospodaru Svjetova
Kazivati molitvu

Da te čuva
Da te čuva
Da te čuva

 454 total views,  4 views today

Komentariši