EVROPSKI PJESNIČKI TURNIR
EUROPEAN POETICAL TOURNAMENT
SARAJEVO 2013
Natječu se:
Renate Aichinger, Austrija
Marco Bellini, Italija
Senka Marić-Šarić, Bosna i Hercegovina
Lucija Mlinarič, Slovenija
Mirjana Mrkela, Hrvatska
Ivonka Pekárková, Slovačka
Zsolt Szalai, Mađarska
Gosti muzičari:
Atilla Aksoj i Mario Knezović, Mostar
Domaćini:
Ferida Duraković i Ahmed Burić
Subota 26.10.2013. u 19.00 sati
Art atelje Figure, Danijela Ozme 12/3
Dobro nam došli!
Evropski rezidencijalni program
za književnike/ice i književne prevoditelje/ice
Sarajevo
K O N K U R S
Književna mreža TRADUKI u suradnji sa P.E.N. Centrom u Bosni i Hercegovini, nastavlja Evropski rezidencijalni program za književnike/ice i književne prevoditelje/ice u 2014. godini. Ideja programa jeste autorima/cama i prevoditeljima/cama pružiti mogućnost da mjesec dana intenzivno rade na svojim rukopisima, da se upoznaju sa društvenim i književnim prilikama u Bosni i Hercegovini, a da se istodobno književnost i prevoditeljski rad gostiju promoviraju kod bosanskohercegovačke publike.
Gostujući književnik/ica, tj. prevoditelj/ica koristi vrijeme stipendije za svoj rad, a pored toga će imati predstavljanja i upoznavanja s kulturnim životom Sarajeva. Tokom boravka organiziraju se čitanja u Sarajevu i u još jednom gradu u Bosni i Hercegovini. Rezidencijalni boravak uključuje pokrivanje troškova jednomjesečnog smještaja u centru grada, putnih troškova i stipendiju u visini od 800 EUR.
Pozivaju se književnici/ce i prevoditelji/ce iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunije i Srbije da se do 15. novembra/studenoga 2013. prijave na konkurs. Prijaviti se mogu prevoditelji/ce koji/e prevode književna djela sa bosanskog/hrvatskog/srpskog/crnogorskog na jezike navedenih država, ili obratno.
Prijava (na bosanskom/hrvatskom/srpskom/crnogorskom, engleskom ili njemačkom jeziku) treba sadržavati:
- biografiju kandidata, sa izraženom željom o mjesecu boravka u 2014.
- kontakt podatke
- bibliografiju
- kratak opis planiranog rada u Sarajevu
- pismo preporuke (izdavača/društva pisaca/društva prevoditelja/PEN centra i sl.)
Prijave na konkurs slati isključivo putem e-maila istovremeno na ove adrese:
stojic@traduki.eu i pencentar@bih.net.ba
Odabir književnika/ce tj. prevoditelja/ce vrši komisija rezidencijalnog programa. Svi kandidati bit će obaviješteni putem maila do 30.11. 2013.
CALL FOR APPLICATION
for Authors and Translators from South East Europe
The TRADUKI literary network and the PEN Centre in Bosnia-Herzegovina are inviting you for the application-process for the European Residence Programme for Writers and Literary Translators. The idea behind the programme is to enable writers and translators to work intensely on their manuscripts for one month, to get acquainted with the social and literary circumstances in Bosnia and Herzegovina, while at the same time promoting literature and the work of the visiting translators to the local audience in Sarajevo.
Writers and literary translators from the following southeast European countries: Albania, Bulgaria, Montenegro, Croatia, Kosovo, Macedonia, Romania and Serbia are invited to submit their applications no later than November 15tth, 2013. Translators translating from Bosnian/Croatian/Serbian into the languages of the afore-mentioned states, or vice versa, are eligible. The residence stay includes covered costs for accommodation in the city centre in the duration of one month, travelling expenses and a scholarship in the amount of EUR 800.
The application (in Bosnian/Croatian/Serbian, English or German) must contain the following:
- CV, with contact data and a proposal for the month of residence in 2014
- bibliography
- a short description of planned activities in Sarajevo
- letter of recommendation (from a publisher/writers' association/association of translators, PEN center, etc.)
Please send your complete application documents via mail to both email addresses:
stojic@traduki.eu and pencentar@bih.net.ba
All applicants will be notified via mail no later than November 30th 2013.
P. E. N. I N T E R N A T I O N A L
A World Association of Writers
_______________________________________
Center in Bosnia-Herzegovina – Sarajevo
Vrazova 1, 71000 Sarajevo, Bosnia-Herzegovina
phone/fax + 387 33 200 155, + 387 33 217 854
email: pencentar@bih.net.ba
Web site: www.penbih.ba
(pismo upućeno na adrese 100 autora iz Bosne i Hercegovine)
NAGRADNI NATJEČAJ ZA NEOBJAVLJENU PJESMU I NAZIV »VITEZ EUROPSKOG PJESNIČKOG TURNIRA 2013«
Založba Pivec iz Maribora, u suradnji s PEN Centrom u Bosni i Hercegovini, a u okviru evropskog programa Kultura 2007-2013, objavljuje
KONKURS/NATJEČAJ
za najbolju neobjavljenu pjesmu u Bosni i Hercegovini, koja će sudjelovati na Europskom pjesničkom turniru u novembru/studenom 2013. u Mariboru (Slovenija).
Stručni žiri za Bosnu i Hercegovinu u sastavu Zvonimir Radeljković (predsjednik žirija), Hadžem Hajdarević i Ferida Duraković, poziva vas da pošaljete jednu svoju neobjavljenu pjesmu, koja ne smije imati više od 60 stihova ili redaka, na adresu:
PEN Centar u Bosni i Hercegovini
Vrazova 1/I,
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
sa naznakom PJESNIČKI TURNIR 2013
Jedan autor ima pravo da pošalje jednu pjesmu.
Molimo vas da pjesmu pošaljete najkasnije do 20. avgusta/kolovoza 2013. godine. Pjesma treba biti potpisana šifrom, a u drugoj, zatvorenoj koverti označenoj šifrom treba da budu podaci o autoru: ime, prezime, adresa, e-mail adresa i broj telefona/mobitela.
Stručni žiri će izabrati 10 najboljih pjesama, koje će biti objavljene u Oslobođenju, a među tih 10 pjesama izabrat će pobjednika. Autor nagrađene pjesme sudjelovat će na Europskom pjesničkom turniru 14. novembra/studenog u Zalaersegu (Mađarska), i 16. novembra/studenoga na završnoj večeri u Mariboru (Slovenija).
Pobjednička pjesma bit će prevedena na slovenački, engleski i mađarski jezik. Pobjedniku će Založba Pivec pokriti troškove puta i smještaja u Mađarskoj i Sloveniji.
Na Europskom pjesničkom turniru sudjelovat će pjesnici iz 7 zemalja i takmičit će se za titulu "Europski vitez poezije 2012", kovanu ružu i nagradu od 1000 €, koju će dobiti pobjednik, a kojeg će proglasiti međunarodni stručni žiri Europskog pjesničkog turnira. Zemlje sudionice natječaja su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovačka, Italija i Slovenija (nosilac projekta).
Uz mariborski turnir održat će se i dva promocijska turnira: jedan u Sarajevu 26.10. 2013, a drugi u Zalaegerszegu u Mađarskoj (14. 11. 2013). Založba Pivec će također omogućiti nacionalnim pobjednicima putovanje i boravak na ta dva turnira.
Izabrane pjesme pobjednice iz svih zemalja sudionica bit će objavljene u originalu i u prevodima na engleski, slovenački i mađarski jezik u slovenačkoj literarnoj reviji Rp./Lirikon21, koju uređuje Ivo Stropnik.
Sarajevo, juna 2013. godine
Upravni odbor PEN Centra u BiH
/ENGLISH BELOW/
OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE PEN CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI/20 YEARS OF P.E.N. CENTER IN BOSNIA-HERZEGOVINA
Preuzmite PDF file...
Srijeda 31. oktobar 2012.
1. KNJIŽEVNO VEČE SA DUBRAVKOM UGREŠIĆ
Jedna od najprominentnijih evropskih spisateljica, Dubravka Ugrešić će svojom književnom večeri otvoriti obilježavanje 20. godišnjice PEN Centra u BiH (www.penbih.ba). U prisustvu publike i novinara autorica će govoriti o Balkanu i njenom doživljaju Balkana, o problemima roda i rodnih studija na ovim prostorima, o nacionalizmu u književnosti i jeziku i borbi protiv njega, o „narcizmu malih razlika“ koje čine naše kulturne kodove, o „teroru malog konteksta“ u smislu u kojem ga određuje Milan Kundera u svojim esejima, te o kulturnim vezama između zemalja prirodno upućenih jedne na druge. Da li doista govorimo tako različitim jezicima da se ne možemo razumjeti? Koliko se fenomen istočnoevropske književnosti „otopio“ s padom Berlinskog zida? Postoji li danas u Evropi disidentska književnost? Šta to znači za prostor država nastalih nakon raspada Jugoslavije? Je li potrebno da pisac uvijek bude „disident“?
Više o Dubravki Ugresić na: www.dubravkaugresic.com
O ovim i drugim pitanjima razgovarat ćemo sa Dubravkom Ugrešić. Razgovor će voditi Dijala Hasanbegović, novinarka, i Nenad Veličković, književnik.
Art atelje Figure.
Vrijeme 19.00-21.00
Petak 2. novembar 2012.
2. BALKAN U OČIMA SPISATELJICA
PEN Centar u BiH smatra da se spisateljicama, posebno na području Zapadnog Balkana, ne nudi dovoljno prostora za izražavanje stavova i izgrađivanje mreže suradnje i razumijevanja. Ovaj bi razgovor bio pokušaj da se podsjetimo koliko sjajnih spisateljica dolazi s ovih prostora i koliko njih u svojim radovima (ne samo u svojoj književnosti) afirmira ono što je cilj svakog demokratskog društva: gušenje nacionalizama, rušenje zidova mržnje i nerazumijevanja, pomirenje i kreativni pokušaj liječenja trauma uzrokovanih recentnim ratnim sukobima a pothranjenim vremenom siromaštva i tranzicije. Razgovor između šest gošći s područja Zapadnog Balkana (Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Srbija) i spisateljica iz BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar). Vrijeme izlaganja 10-15 minuta.
Pozvane spisateljice: Adisa Bašić (Sarajevo), Mirjana Đurđević (Beograd), Marina Katnić Bakaršić (Sarajevo), Katica Kulavkova (Skoplje), Andrea Lešić (Sarajevo), Perina Meić (Mostar), Venita Popović, (Zenica), Barbara Simoniti (Ljubljana) Svetlana Slapšak (Ljubljana-Beograd), Šejla Šehabović (Tuzla), Tanja Stupar Trifunović (Banjaluka), Dragana Tripković (Podgorica), Edi Shukriu (Priština).
Pozdravna riječ: Zvonimir Radeljković, predsjednik PEN Centra u Bosni i Hercegovini
Umjetnička galerija BiH, 10.00-15.00
20 YEARS OF THE ESTABLISHING OF PEN CENTER IN BOSNIA-HERZEGOVINA, SARAJEVO
Wensday, October 31st 2012
1. EVENING WITH DUBRAVKA UGRESIC
One of the most prominent European writers, Ms. Dubravka Ugrešić (Zagreb, Croatia – Amsterdam, The Nederlands) will be key speaker to mark 20 years of the establishing of PEN Center in Bosnia-Herzegovina (www.penbih.ba). Ms. Ugrešić will talk to live audience about the Balkans and her interpretation of the Balkans, about gender issues, studes and problems related to that in this region, about nationalism in Balkans literature(s), and how to oppose it, about „the narcisism of small differences“ (Milan Kundera) that form our cultural codes; also about Kundera's „terror of a small context“, and about cultural relations between countries of the Western Balkans. Are the languages that we speak today really so different that we can no longer understand each other? How much has the phenomenon of the Eastern-European Literature melted after the fall of the Berlin Wall? Is dissident literature present in Europe today at all? What does that mean for the states established upon the fall of Yugoslavia? Is in general it necessary for a writer to be a dissident?
In 2002 PEN Center in Bosnia-Herzegovina gave Mr. Ugrešić The Award for Preserving Dignity of Literature during Balkan wars 1991-1995.
More about Ms. Ugrešić on: www.dubravkaugresic.com
Ms. Dijala Hasanbegović, journalist, and Mr. Nenad Veličković, writer, will talk with Ms. Ugrešić at the Figure Atellier in Sarajevo 7.00 – 9.00 p.m.
Friday November 2nd 2012
2. THE BALKANS AS SEEN BY WOMEN WRITERS
The opinion of the Board of PEN Center in Bosnia-Herzegovina is that women writers in the Balkans region do not have a real base to express their own opinions, and to build mutual understanding and network. This regional conference will remind us of how many exceptional women writer live and work in the region of the Western Balkans, and how many of them, not only in their literary works, confirm and promote the goals of all democratic societies: abolishing all kinds of nationalism, disintegrating walls of hatred and misunderstanding, creating reconciliation and healing of war traumas in the present environment of poverty and transition. Participating women writers of the Conference will come from Croatia, Kosova, Macedonia, Montenegro, Serbia, Slovenia and Bosnia-Herzegovina.
Participating women writers:
Adisa Bašić (Sarajevo), Mirjana Đurđević (Belgrade), Marina Katnić Bakaršić (Sarajevo), Katica Kulavkova (Skopje), Perina Meić (Mostar), Andrea Lešić (Sarajevo), Venita Popović, (Zenica), Barbara Simoniti (Ljubljana) Svetlana Slapšak (Ljubljana-Beograd), Šejla Šehabović (Tuzla), Tanja Stupar Trifunović (Banjaluka), Dragana Tripković (Podgorica), Edi Shukriu (Priština).
Opening word: Mr. Zvonimir Radeljković, President of PEN Center in B&H
Gallery of B&H, 10.00 am. – 2.00 p.m.
Delaracija PEN International o digitalnim slobodama
prihvaćena na Kongresu Međunarodnog PENa u Gyeongjuu, u Južnoj Koreji, u septembru 2012.
Međunarodni PEN promovira književnost i slobodu izražavanja u skladu sa PENovom poveljom i načelima koje ona otjelovljuje: ničim neometano prenošenje misli u svakoj naciji i između svih nacija.
PEN prepoznaje obećanje digitalnih medija kao sredstva za ispunjavanje temeljnih prava na slobodu izražavanja. Istovremeno, pjesnici, dramski pisci, esejisti, romanopisci, pisci, blogeri i novinari trpe povrede svoga prava na slobodu izažavanja jer koriste digitalne medije. Građani mnogih zemalja se suočavaju sa strogim ograničenjima svoga pristupa i korištenja digitalnih medija, dok vlasti koriste digitalne tehnologije da bi potisnuli slobodu izražavanja i nadzirali pojedince. Privatni sektor, a posebno tehnološke kompanije povremeno pomagažu vlastima pri cenzuri i nadzoru. Zato PEN izjavljuje sljedeće:
Sve osobe imaju pravo da se slobodno izražavaju preko digitalnih medija bez straha od odmazde ili progona.
Pojedinci koji se koriste digitalnim medijima uživaju punu slobodu izražavanja prema međunarodnim zakonima i standardima.
Vlasti ne smiju progoniti pojedince ili zahtijevati kazne za pojedince koji prenose podatke, mišljenja ili ideje preko digitalnih medija.
Vlasti moraju aktivno štititi slobodu izraza u digitalnim medijima donoseći i provodeći djelotvorne zakone i standarde.
Svako ima pravo tražiti i dobiti informacije preko digitalnih medija.
Vlasti ne smiju cenzurirati, ograničavati ili kontrolirati sadržaj digitalnih medija bez obzira da li potiče iz domaćih ili stranih izvora.
U izuzetnim okolnostima sva ograničenja sadržaja digitalnih medija moraju biti u skladu sa međunarodnim zakonima i standardima koji upravljaju ograničenjima slobode izražavanja, kao naprimjer u slučaju poticanja na nasilje.
Vlasti ne smiju sprečavati pristup ili ograničavati korištenje digitalnih medija, čak i u periodima nemira ili krize. Kontrola nad pristupom digitalnim medijima, naročito širokog obima, bitno povređuje pravo na slobodu izražavanja.
Vlasti trebaju podržavati i unapređivati potpun pristup digitalnim medijima za sve ljude.
Svi ljudi imaju pravo na slobodu od nadzora nad digitalnim medijima od strane vlasti.
Nadzor, bez obzira je li ili nije usmjeren na određeni cilj, guši jezik, nagovještavajući mogućnost progona i strah od odmazde. Znanje da nadzor postoji prouzrokuje klimu samocenzure koja nadalje škodi slobodi izražavanja.
Kao opće načelo, vlasti ne bi trebale pokušavati dobiti pristup komunikaciji između privatnih osoba, niti bi trebale pratiti pojedinačno korištenje digitalnih medija, kao ni kretanja pojedinaca uz pomoć digitalnih medija. Vlasti ne smiju mijenjati izraze pojedinaca, niti ih općenito nadzirati.
Kada vlasti vrše nadzor – pod izuzetnim okolnostima i povezano sa provođenjem zakona ili istragom u vezi sa državnom sigurnošću – svaki nadzor nad pojedincem, kao i praćenje komunikacija preko digitalnih medija mora ispunjavati preduvjete međunarodnih zakona i standarda koji se tiču zakonskih istraga, kao što je sudski nalog.
Potpuna sloboda izražavanja uključuje i pravo na privatnost, te su svi postojeći međunarodni zakoni i standardi privatnosti primjenljivi i na digitalne medije, a moguće je da su potrebni i novi zakoni, standardi i vrste zaštite.
Kada vlasti skupljaju i pohranjuju podatke i druge informacije stvorene na digitalnim medijima uključujući data mining (rudarenje podataka), one moraju poštovati međunarodne zakone i standarde privatnosti, kao naprimjer da pohranjivanje podataka mora biti vremenski ograničeno, proporcionalno, kao i da se osobe kojih se to tiče moraju o tome biti obaviještene.
Privatni sektor, a posebno tehnološke kompanije, moraju poštovati pravo na slobodu izražavanja i druga ljudska prava.
Načela izražena u ovoj deklaraciji odnose se i na privatni sektor.
Kompanije moraju poštovati ljudska prava, uključujući i pravo na slobodu izražavanja, a moraju i podupirati ova prava čak i kada ih državni zakoni i pravila ne štite.
Tehnološke kompanije imaju dužnost da odluče o tome kako njihovi proizvodi, službe i politika utiču na ljudska prava u zemljama u kojim oni namjeravaju poslovati. Ako je narušavanje ovih prava vjerojatno, ili ako se narušavanja mogu neodvojivo povezati sa korištenjem proizvoda ili službi, kompanije su dužne promijeniti ili povući svoje predložene planove da bi poštovali ljudska prava.
Tehnološke kompanije trebaju ugraditi načela slobode izražavanja u soje središnje djelatnosti, kao što je produkt dizajn sa ugrađenom zaštitom privatnosti.
Ako se otkrije da njihova djelatnost povređuje pravo na slobodu izražavanja, tehnološke kompanije trebaju dati naknadu onima čija su prava povrijeđena, čak i ako vlasti to ne daju.
ČESTITKA PREDSJEDNIKA P:E:N: INTERNATIONAL JOHNA RALSTONA SAULA POVODOM 20 GODINA OD OSNIVANJA CENTRA U BIH/ CONGRATULATION LETTER FROM THE PRESIDENT OF P.E.N. INTERNATIONAL JOHN RALSTON SAUL
Transkripti
U toku 2010. godine PEN Centar u Bosni i Hercegovini osmislio je i organizirao razgovore o temi „ Književnost između etnokratije i demokratije: javna riječ u raljama lažne demokratije“ u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll.
Preuzmi PDF (733KB)
Hanifa Kapidžić-Osmanagić: Dva vida poetike Izeta Sarajlića
Sarajlićevi slušaoci iz njegove brojne estradne publike – pripadaju njegovoj generaciji i mlađima od nje. Dugo vremena njegova pjesma dočarava osjećanja mladih i onih koji dolaze. Dugo vremena njegovo stvaralaštvo unisono prati i književna kritika, pogotovo ona koja i sama pripada tim mladima.
više...
Marina Katnić-Bakaršić: Nomen est omen: Funkcije vlastitih imena i toponima u Sarajlićevoj poeziji
Iako se može reći da nema sustavnog istraživanja Sarajlićevog stila, književni kritičari uočili su karakteristične stilske postupke u poeziji ovoga pjesnika (npr. Martinović 1984/85, Vučković 1998). U opće stilske odrednice tako spadaju specifična ritmičnost i melodičnost stiha, uvjetovana različitim postupcima poetske sintakse, zatim elegičnost, sentimentalnost, odnosno pojačana emotivnost; ovome se može dodati i svojevrsna retoričnost, te narativnost koja, paradoksalno, ne dokida liričnost stihova.
više...
Damir Arsenijević: Izet Sarajlić – "Dar i bol govorećeg subjekta
Ne čudi, stoga, da je Sarajlić bio meta liberalnih konformista, nekada velikih protivnika nacionalizma, a sada zastupnika ideje da se, eto, ipak, etnonacionalna podjela isplati i da je jedino moguća. Ne čudi, dakle, da su prije nekoliko godina ti liberalni konformisti Sarajlića i njegova djela proglasili, perfidno i šeprtljavo, da pripadaju “ruskom obrascu” (štogod to bilo), “slaveći pobjedu Velike Ideje, u sjenci koje će sam Staljin pobiti preko deset milijuna nedužnih ljudi”.
više...
Lamija Begagić: Sigurno područje prošlosti i trusna egzilantska sadašnjost
Dubravko Brigić, književnik i novinar, autor pet knjiga i ko zna koliko televizijskih priloga, posljednje godine života proveo je u egzilu, gdje je i umro u svojoj trideset i devetoj godini. Sahranjen je u Sarajevu, gdje su mu tri knjige objavljene posthumno. Jedna od njih je i knjiga S ove strane života, sastavljena od dvadeset i tri kratke priče i osam pisama u kojoj je prenio neprenosivo.
Namjera ovog rada je da zbirku S ove strane života čita dijelom iz postkolonijalne perspektive, skrećući pozornost na niz ključnih teorijskih termina poput Drugih, koloniziranih, identiteta, jezika, te će se stoga posebno baviti korpusom egzilantskih priča kakvih u zbirci ima deset, te pismima.
više...
SAOPĆENJE ŽIRIJA ZA NAGRADU “MIDHAT BEGIĆ”
U želji da potakne pisanje, objavljivanje i promociju kritičkog žanra ''studijski esej'', pri čemu ''studijsko'' obuhvata i označava naučnu utemeljenost, a ''esejističko'' književno-umjetničku ostvarenost, PEN Centar u BiH i časopis Novi Izraz su, povodom 50. godišnjice pokretanja časopisa Izraz godine 2009. utemeljili Književnu nagradu ''Midhat Begić'' za knjigu studijskih eseja ili pojedinačni studijski esej u BiH. više...
Napomena:
Tekstove iz Novog izraza možete naći na http://www.ceeol.org |
