Sa Kader Abdolahom razgovarao: Goran Sarić
Šta mislite o munjevitom povlačenju američkih snaga iz Avganistana? Sovjeti su se krajem osamdesetih iz te zemlje povlačili pune tri i po godine?!
To je prava izdaja američkih vojnika, njihovih avganistanskih saradnika. To je izdaja svih Amerikanaca, ali i izdaja samih Avganistanaca.
Kako ocjenjujete odluku američkog predsjednika Joe Bidena da na takav način povuče svoje trupe iz Avganistana?
Biden je svojevremeno, nakon Donalda Trumpa, bio dobar znak. Ali, uopšte govoreći, on je prestar da bude predsjednik najmoćnije oružane sile svijeta, pogotovo u ovakvim vremenima. Kad si star, mozak ti radi sporo i nije baš sasvim pouzdan.
Ko je, po Vama, najodgovorniji za fijasko američke avanture u toj zemlji?
Amerikanci! Amerika se potpuno izgubila. Izgubila svoju nekadašnju svježinu i polet. Oni zaostaju. Vremena su se promijenila, a Sjedinjene Američke Države to tek sad otkrivaju. Ali, bojim se da je za njih prekasno.
Odnosi između vojnika NATO-a i lokalnog stanovništva u Avganistanu od samog početka nisu bili dobri. U vrijeme ruske okupacije, sovjeti nisu žalili ni truda, ni novca da odnose s Avganistancima naprave, ako ne dobrim, onda barem podnošljivim. Gradili su puteve, bolnice, škole – naravno, u prvom redu zbog vlastitih interesa. Očigledno je da je američki pristup bio drugačiji. Zašto?
To je bilo neizbježno, pošto je sâm taj napad na Avganistan izveden pod lažnim izgovorima. Velikim lažima serviranim Amerikancima i cijelome svijetu. Odišli su tamo da Aganistancima uvezu demokratiju. Nema šanse da demokratiju “uvezeš” cijelom jednom narodu. Ako to pokušaš, potonućeš u blato. Baš kao sad, kad NATO i Amerika pred očima cijelog svijeta tonu u glib aerodroma u Kabulu.
Kruže priče da veliki dio Avganistanaca nije za taliban, ali jeste protiv Amerikanaca?
Amerikanci nisu imali nikakav kontakt s narodom. Ljudi su tamo umorni, umorni od tolikih smrti, borbi, bombardovanja. Oni žele mir, a sad naprosto nemaju drugog izbora osim talibana.
Kako ocjenjujete reagovanje holandske vlade na ovu krizu? Jesu li mogli brže i bolje reagovati? Francuska vlada je, recimo, još prije više od tri mjeseca počela pripreme za evakuaciju svojih građana i osoblja iz Kabula, a ovdje, Rutteova vlada u ostavci kaže da o tome nije imala pojma?!
Reagovali su kao što holandski političari uvijek reaguju u sličnim situacijama: licemjerno. Neodlučno.
(Iste večeri od jedne predstavnice organizacije za zaštitu ljudskih prava čujem da su Holanđani do sada evakuisali veoma mali broj lokalnih prevodilaca i ostalih njihovih saradnika u Avganistanu, te minoran broj članova njihovih porodica, mada svi analitičari procjenjuju da te ljude dolaskom talibana čeka vrlo neizvjesna sudbina. Htjeli-ne htjeli, sama od sebe se nameće paralela s tragičnom sudbinom porodice prevodioca Hasana Nuhanovića nakon pada Srebrenice. Prim, GS)
Šta će se desiti kad američke trupe napuste Avganistan? Očekujete li mnogo osvetničkih akcija talibana protiv lokalnog stanovništva, posebno žena?
Ne, to ne očekujem. Očekujem mir. Ali mir bez demokratije. Mir bez slobode misli i izražavanja. I, vjerujem da će se taliban potruditi da pomogne ljudima. Ali oni su talibani. Sve mora biti po šerijatskim zakonima.
Posljednje pitanje: kakvu lekciju može Zapad, uključujući i Holandiju, izvući iz ove vojne i potlitičke katastrofe?
Zapad nije u stanju da uči iz sopstvenih grešaka. Prekasno je za to. Zapad je suviše arogantan da bi mogao shvatiti svoje greške.
(U jutro kada se spremam da ovaj intervju pošaljem redakciji – petak, 27.avgust – mediji javljaju da se u blizini aerodroma u Kabulu desio strašni teroristički napad: preko 70 mrtvih, među kojima i 13 američkih vojnika. Izgleda da je talibanima jako stalo da što prije otjeraju NATO iz Kabula. Šta će tamo dalje biti? Samo nebo zna.)
Kader Abdolah (1954) jedan je od najpoznatijih savremenih nastavljača i baštinika nekada sjajne perzijske književnosti. Potiče iz veoma ugledne porodice: još 1870. godine njegov čukundjed je bio premijer tadašnje Perzije, a proslavio se i kao pjesnik. Mnogi ga smatraju jednim od utemeljitelja savremene iranske književnosti. Iako je i sam nekada aktivno djelao na smjeni bivšeg iranskog poglavara, šaha Reze Pahlavija, uspostavljanje Homeinijevog režima i surovi obračun nove vlasti sa svim političkim neistomišljenicima, ubistvo brata i hapšenje sestre, primoravaju Kadera da napusti svoju domovinu. Kao ugledan pisac u opasnosti, na poziv Ujedinjenih nacija, od 1988. živi u Holandiji i već od ranih devedesetih piše i objavljuje na holandskom jeziku. Najpoznatiji romani su mu Putovanje praznih flaša, Kuća imama, Klinasto pismo, Poslanik, Kralj, Papagaj je letio preko rijeke Ajsel… Njegova djela u Bosni i Hercegovini redovno objavljuje izdavačka kuća Buybook. Djela Kader Abdolaha prevedena su na više od 20 svjetskih jezika.
Goran Sarić (1959), bosanskohercegovački pisac i prevodilac, Uz djela drugih poznatih holandskih i belgijskih (flamanskih) autora, s tog je jezika na naš preveo osam Kaderovih proznih djela. Uz gore nabrojane, tu su još i zbirka priča Sokolovi, basna “u novom ruhu” Kelile i Demne i roman Zavjesa. Živi i radi u Holandiji.
3,055 total views, 2 views today
