Gost rezidencijalnog programa PEN Centra u BiH i mreže Traduki je i Andraž Rožman.
Andaž Rožman rođen je 1983. godine u Novom Mestu, a zatim je živio u Mengešu i Ljubljani. Prije nekoliko mjeseci preselio se u Sarajevo. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, a nedavno je završio i magistarski studij na Fakultetu socijalnog rada, te je više od 15 godina radio kao novinar za list Dnevnik. Posljednjih godina se isključivo posvetio pisanju. 2019. godine objavio je svoju prvu knjigu pod nazivom Tri sjećanja – Između Haife, Alepa i Ljubljane (Goga), priču o sirijsko-palestinskom pjesniku i izdavaču Mohamadu Abulu Al Munemu, s kojim se sprijateljio dok je Mohamad bio tražilac azila u Ljubljani. Za ovu knjigu nominovan je za najbolji slovenački roman godine. 2022. godine objavio je roman Titov sin, koji se bavi mentalnom patnjom, psihijatrijskim ustanovama, glasovima i psihoanalizom, također nominovan za najbolji slovenački roman godine.
Njegova najnovija knjiga je Ovo se ne može izbrisati (2024). To je roman glasova, napisan u stilu metode Svetlane Aleksijevič. Bavi se brisanjem 25.671 osobe iz registra stalnih stanovnika – mjerom koju je slovenačka država provela 1992. godine i koja se smatra birokratskim etničkim čišćenjem. Slovenski književni kritičari uvrstili su Ovo se ne može izbrisati u izbor “10 najboljih knjiga iz Slovenije” za 2025. godinu. Titov sin i Ovo se ne može izbrisati prevedeni su na srpski jezik i objavljeni u izdavačkoj kući Otvorena knjiga u Beogradu.
Andraž se u februaru preselio u Sarajevo, gdje se već uključio u kulturni i drugi život. Kaže da je svoj mir pronašao na Grbavici, gdje piše svoju četvrtu knjigu. U romanu koji je u toku, tematizira zajednički jugoslovenski prostor budućnosti i istovremeno istražuje kako patrijarhalna sredina utiče na muškarce. Inače, rado se gubi u sarajevskim ulicama, šeta uz Miljacku, posjećuje kulturne događaje, a voli i dim lokalnih kafića, na Grbavici ili negdje drugdje u gradu.
Povezan je s nevladinim organizacijama Fondacija Cure i Žene u crnom. U Sloveniji se također bavio aktivizmom, provodio je mnogo vremena u alternativnim prostorima i bio je uključen u stvaranje zajedničkog prostora s izbjeglicama, osobama s problemima mentalnog zdravlja i drugima koje je nepravedni sistem gurnuo na margine društva. Kaže da piše o onome što živi, pa ne čudi što ljudi koje je upoznao u ljubljanskim alternativnim prostorima pronalaze put u njegove knjige. U njegovom radu političko i lično su snažno povezani.
Rožman će se sarajevskoj publici predstaviti u razgovoru s Farukom Šehićem i Vanjom Šunjić krajem juna 2026. godine.
