Književni razgovor sa Elvedinom Nezirovićem

Književni korner i P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini vas pozivaju na razgovor o književnosti, koji će se održati u srijedu 6.3.2024. godine od 18 časova u prostorijama Vijeća Mladih Općine Stari Grad Sarajevo (Mula Mustafe Bašeskije br. 7).

Naš gost je bosanskohercegovački književnik, novinar i bivši direktor Muzičkog centra Pavarotti, Elvedin Nezirović.


Rođen je 1976. godine. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji, odsjek za Bosanski jezik i književnost na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, kao i na Fakultetu humanističkih nauka, odsjek za Engleski jezik i književnost, također na Univerzitetu “Džemal Bijedić”. Živi i radi u Mostaru.

Član je P.E.N. Centra u BiH i Društva pisaca BiH.

Objavio je knjige:
– Bezdan, poezija (Društvo pisaca BiH, podružnica HNK, Mostar, 2002)
– Zvijer iz hotelske sobe, poezija (“Liber”, Beograd, 2009)
– Toliko o tome, priče (“Dobra knjiga”, Sarajevo, 2013)
– Boja zemlje, roman (“Laguna”, Beograd, 2016)
– Propovijedanje bluesa, poezija (“Vrijeme”, Zenica, 2017)
– “Deblokada grada”, zbirka eseja, tekstova i kolumni, objavljena (2018.)
– Ništa lakše od umiranja 2019 (“Laguna”, Beograd, 2019.)
– Ono o čemu se ne može govoriti: boja zemlje : novo poglavlje (Sarajevo; Zagreb: Buybook, 2021)

Nagrade:
– Treća nagrada “Zija Dizdarević” za najbolju kratku priču (2009)
– Nagrada Izdavačke kuće “Laguna” za najbolju kratku priču (2011)
– Nagrada “Esad Eso Sadiković” za najbolju kratku priču (2013)
– Druga nagrada “Musa Ćazim Ćatić” za najbolju pjesmu (2015)
– Nagrada Centra za mir i multietničku saradnju Mostar – ”Mimar mira”, za ukupan doprinos izgradnji mira, suživota i međunacionalnog povjerenja u poslijeratnom periodu (2017)
– Stevan Sremac – nagrada za najbolji roman objavljen u Srbiji za roman “Ništa lakše od umiranja” (2020)
-Predrag Matvejević – regionalna nagrada za najbolji roman, “Ono o čemu se ne može govoriti” (2022)
– Četrnaestofebruarska nagrada Grada Mostara, (2023)

BAJAM
Na dan kad se rodio moj
otac, djed je u avliji
posadio bajam. Uzeo je ašov
i iskopao rupu u travnjaku.

Potom je u nju stavio mladicu
bajama i zatrpao je.
Za maloga, rekao je, nek bude
postojan i čvrst kao
ovaj bajam.

U ratu smo mu najprije
sasjekli grane. Njegovo koščato drvo
dugo nas je grijalo.

Onda je, od debla,
stolar Fahro načinio tabut
one noći kad je ubilo oca.

Rat je stao, kao kiša.
Od bajama je ostala samo sjenka.

 2,176 total views,  2 views today

Komentariši