Ženska čitaonica [KRITIKA]: O bolesti, bez bolećivosti

Željka Horvat Čeč: „Strogo mirovanje“ (V.B.Z., Zagreb, 2021)

Piše: Adisa Bašić


Poljska nobelovka Vislava Šimborska u svojoj antologijskoj pjesmi „Izvještaj iz bolnice“ govori o iskustvu zdrave osobe koja sa velikom nelagodom podnosi posjetu teško bolesnom prijatelju – pjesma počiva na kontrastu između dva svijeta, onog izolovanog bolničkog i vanjskog svijeta vitalnosti, života. Bolest je nepremostiva granica, povod nerazumijevanja i podjele čak i među najbliskijim ljudima. Pjesnikinja Željka Horvat Čeč svoju zbirku „Strogo mirovanje“ zasniva na istoj dihotomiji s tom razlikom da njena lirska junakinja bolest sagledava iznutra, iz perspektive oboljele osobe – sa bolešću se živi i nemoguće ju je napustiti jednostavnim odlaskom iz bolničke sobe: u stihovima ove autorice, međutim, nema samosažaljenja (prije neke vedre autoironije), a narušeno zdravlje i misao o smrti nisu tabu nego svakodnevica.

Horvat Čeč u svojoj poeziji propituje podjelu na svijet zdravih i bolesnih te pokazuje da život, ljubav i strast bujaju i u oslabljenim, naizgled disfunkcionalnim tijelima (jedna pacijentica tako naprimjer puši cigaretu smrti u lice, a smrad kamuflira žutim dezodoransom Fa koji asocira na ljeto, na sunce, str. 12). Govorni subjekt u njenim pjesmama opire se dehumaniziranosti koju donosi bolnički režim, ona se bori za spašavanje ljudskosti u hladnim sterilnim uvjetima (bojim se da će od mene ostati samo dijagnoze, str. 17). Sačuvati ljubav temeljni je imperativ a zapitanost o sopstvenom identitetu izazvana je prirodom bolesti: epilepsija oduzima svijest i autorica se pronicljivo i filozofski pita da li i u trenutku svođenja na puki biološki opstanak ostajemo akteri ljubavi: voliš li me kada me nema? / jesam li ja ja i kada ukočeno tijelo bez svijesti stoji kao / skulptura u muzeju grada kraj slučajnih prolaznika (str. 17). Bolnička soba katkad je mjesto ekstremne usamljenosti pa će u naslovnoj pjesmi Strogo mirovanje ova autorica napisati: tu ste me zatvorili / unutar šest ploha spojenih u samoću / na promatranje fotografija na ekranu i svijeta koji se vrti / čitanje nalaza i predviđanje ishoda (str. 15). Pjesnikinja ne pristaje na tu izolovanost i upravo svojim stihovima je prevazilazi. Njene pjesme o bolesti dragocjen su glas samosvjesne mlade žene koja svijet u isto vrijeme tankoćutno doživljava i oštroumno reflektira.

Zbirka je organizovana u tri lirska ciklusa a naslovi sva tri ciklusa su slični – sastoje se od istih riječi (bolest, otok, ljubav) koje su samo različito raspoređene, u zavisnosti od toga na kojem od ova tri motiva je fokus. Dominantni pojam ipak je otok i on ima različita značenja: u nekim pjesmama otok je metafora izolovanosti, traume i patnje izazvane bolešću ili tragičnim gubitkom (bolest je dugačak otok, neistražen, str. 18; gubitak djeteta najveći je otok s kojeg nema nijednog izlaza, str. 50), a drugi put je to utopijsko mjesto slobode, odmora i nostalgičnih sjećanja (bolest su pojeli zrikavci, na otoku je sve drugačije, str. 35). Ponekad se pak Horvat Čeč pjesnički poigrava sa homonimijom pa otok postaje nateklo bolesno tkivo (kada mi glava natekne, / kao otok obrastao biljem, str. 22).

Bolest je važna tema za ovu autoricu, ali je Horvat Čeč ne mistifikuje a lirski subjekt se u njenim pjesmama ne prepušta uživanju u samosažaljenju. Naprotiv, u pjesmi Odlazak pjesnikinja kaže i da sva ta bolest negdje ode ne bih više pisala / slavila bih život bez boli (str. 61). Ovi stihovi ističu terapeutsku ulogu književnosti kao i kreativni potencijal patnje, ali u zbirci Strogo mirovanje nema mučeništva. U njoj, naprotiv, ima životne radosti, komike i snage da se bolest duhovno savlada. Dobar primjer upotrebe komike u obradi ove teme je pjesma Jaje: bol u desnoj lopatici se ugnijezdila / tiho i neočekivano / kao ona susjedova kokoš kod nas / od koje smo na kraju pokupili četiri jaja (str. 31). Poređenje je efektno i začudno upravo zbog ove naizgled neadekvatne upotrebe glagola ugnijezditi koji označava udobno smještanje – bol se u tijelu odomaćila, osjeća se ugodno jer tu često boravi. Željka Horvat Čeč se smije bolesti čuvajući dostojanstvo bolesnih, ona se užasu ne pokorava nego nad njim tiho trijumfuje.

Teme ljubavi i pjesničkog zanata pjesnikinja također tretira sa humorom. Opisujući svoj pjesnički postupak, ona govori o cijeđenju misli u malu staklenku (od kapara ili od inćuna, str. 33) koja će se ubuđaviti u nekom zakutku frižidera. Ostavljena ljubavnica je opet u jednoj drugoj pjesmi sama nasred ceste / kao tetrapak mlijeka na ulici Radmile Matejčić kada stane bura (str. 62). Komički kontrastni spoj trivijalnog i uzvišenog važna je odlika poetike ove autorice koja se već svojom drugom zbirkom pjesama dokazala kao značajan i originalan pjesnički glas našeg jezika. Strogo mirovanje je u južnoslavenskom kulturnom prostoru nesvakidašnja knjiga po tome što tematizira žensko tijelo i iskustvo, govori o njegovim mračnim i prešućenim aspektima ali to čini zaigrano, sa neobičnom snagom i odvažnošću.      


ADISA BAŠIĆ (1979) predaje komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na Institutu za slavistiku Univerziteta u Grazu odbranila je doktorsku disertaciju “Komički pristup erotskoj ljubavi u izabranoj južnoslavenskoj lirici”. Za ovaj rad Austrijsko slavističko društvo (Österreichische Gesellschaft für Slawistik) dodijelilo joj je nagradu Ingeborg Ohnheiser u kategoriji nauka o književnosti. Objavila je pet zbirki pjesama (Havine rečenice, Trauma market, Promotivni spot za moju domovinu, Motel neznanih junaka i Košćela) te jednu knjigu priča (A ti zaključaj). Njena poezija uvrštena je u brojne antologije i panorame novijeg bosanskohercegovačkog i evropskog pjesništva. Zanimaju je teme kao što su rat, trauma, pamćenje, ljubav, seksualnost i smijeh. U središtu njenog predavačkog angažmana su poezija, kreativno pisanje i umjetničko-književna kritika.

Finansirano iz Stabilizacionog fonda – Inicijativa za podršku kulturnim i obrazovnim organizacijama u Ukrajini, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi i Centralnoj Aziji pogođenim posljedicama rata u Ukrajini. / Funded by the Stabilisation Fund – An initiative to support cultural and educational organisations in Ukraine, Eastern and South-Eastern Europe and Central Asia affected by the impact of the Ukraine war.

 433 total views,  11 views today

Komentariši