Michelangelov most u Istanbulu

Mathias Énard: Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima, Buybook, Sarajevo 2021.

PIŠE: Matija Bošnjak


Nakon prijevoda romana Busola i Zona na hrvatskom, u izdanju Frakture, i na srpskom jeziku, u izdanju Akademske knjige, Buybookovo ovogodišnje izdanje romana Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima značajan je doprinos zaokruživanju najvažnijih romansijerskih ostvarenja Mathiasa Énarda u regionalnom kulturnom i književnom prostoru, pogotovo, imajući u vidu osnovnu tematsku orijentaciju, koju ovaj suvremeni francuski pisac iz djela u djelo kontinurano slijedi, a to bi bila kulturna historija susreta zapada i istoka i njeni fikcionalni međusvjetovi. Mathiasa Énard svakako nije jedini suvremeni europski pisac preokupiran ovom važnom temom, ali mu njegova obrazovanost u polju arapskog i perzijskog jezika i književnosti omogućava da svoju književnu imaginaciju potpomogne kulturološkom erudicijom širokog spektra, što ga bez imalo sumnje čini piscem kakav je XXI. stoljeću i europskoj literaturi današnjice izrazito potreban.

            Polazište romana Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima jeste jedna “slijepa tačkaˮ u biografskom životu velikog renesansnog umjetnika, Michelangela Buonarottija, kontroverza njegovog putovanja u prijestolnicu šesnaestovjekovnog Osmanskog carstva na poziv sultana Bajazida da projektuje most koji bi, protegnuvši se preko bosforskog rukavca “Zlatni rogˮ, spojio istočnu i zapadnu obalu Istanbula. Na temelju autentičnih dokumenata koje je uspio sakupiti, vodeći se, po svemu sudeći, jednom konkretnom istraživačkom metodologijom, Énard sastavlja slagalicu o jednom kratkom periodu iz Michelangelovog života popunjavajući prazna mjesta odsutne ili nepostojeće faktografije vlastitom imaginacijom, čime je njegov roman oslonjen na jedan od temeljnih postupaka post-modernističke proze. Čitajući ovaj roman, Michelangela Buonarottija nalazimo raspetog između svoje latinske domovine i islamske kulture u kojoj boravi kao gost, između žestokog spora sa Papom Julijem II i zadatka koji mu je dodijelio sultan Bajazid, između noćnih mora u kojima ga Savanarolina inkvizicija izvodi na lomaču i dnevnih frustracija zbog mosta koji pokušava zamisliti da bi ga nacrtao, između ljubavi prema jednoj plesačici iz Andaluzije i jednom dvorskom pjesniku koji mu je jedini prijatelj. Most, čija mu je važnost povjerena, istovremeno je i simbol njegove sudbinske uloge u jednom momentu međusobnoog približavanja Okcidenta i Orijenta, sa svim uspjesima, neuspjesima i nesporazumima koji čine historiju susreta svjetova. Obavivši konačno svoj posao, Michelangelu umjesto novčane nagrade nude da postane posjednik zemlje po imenu Bosna, što je jedna zanimljiva (i pomalo komična, jer šta će Michelangelu bilo kakva zemlja?) dosjetka kojom autor podcrtava osnovnu ideju svog romana.

            Ipak, unatoč svojoj obećavajućoj koncepciji, ovaj roman definitivno nije najbolje što je Mathias Énard napisao ili što bi autor njegovog estetičkog kalibra mogao napisati. Upoređen sa drugim romanima koji su se poduhvatili možda i najnezahvalnijeg od svih zadataka – naime, da tematiziraju živote umjetnika – Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima nedvojbeno zaostaje u pogledu nijansiranja psihološke dubine glavnog lika kakvu imamo kod T. Manna u Smrt u Veneciji, ili u pogledu razvijanja odnosa između umjetnika i društveno-političkog ambijenta s kojim je suočen, kako je to, naprimjer, učinio J. Barnes u romanu Buka vremena; štaviše, Énardov roman je u svojim uvidima u dramatičnosti umjetnikovog odnosa prema svojoj vlastitoj umjetnosti na momente siromašniji čak i od Vasarijeve slavne biografske studije o životu Michelangela Buounarottija, a razlog tome bi se mogao pronaći u svedenosti ovog romana na jedan manje-više linearan i neopravdano nekompliciran siže, koji niti jednom liku uključujući i vrlo složenu i osebujnu historijsku osobu kakva je bio Michelangelo, nije dopustio prevazići mjeru karakterizicije koja prije da odgovara formi novele ili kratke priče, pa je u tom smislu autorova, u osnovi vrlo pregnatna literarna zamisao, nažalost, ostala na razini čistog potencijala.

 1,682 total views,  2 views today

Komentariši