Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 4,893 total views,  34 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,402 total views,  17 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,381 total views,  17 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,394 total views,  18 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,405 total views,  17 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,411 total views,  18 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,460 total views,  18 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,559 total views,  17 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 3,320 total views,  17 views today

Komentariši

Književni razgovori P.E.N. Centra u BiH: Sloboda govora kao društvena vrijednost


U okviru programa „Književni razgovori” P.E.N. Centra u BiH u srijedu 16. septembra u Atriju Historijskog muzeja BiH u Sarajevu održan je okrugli sto na temu slobode govora na kojem su učestvovali: Andrea Lešić, Nidžara Ahmetašević, Boro Kontić i Zlatko Dizdarević.

Sloboda govora važna je tema za sve članove P.E.N. Centra, koji se i prema slovu Povelje ove organizacije obavezuju da će se suprotstaviti  svakom obliku potiskivanja slobode izražavanja u javnom prostoru, kao i njenim zloupotrebama radi političkih i drugih ciljeva te namjernom iznošenju neistina ili izvrtanju činjenica u publikacijama i medijima.  

O slobodi govora u svjetlu aktuelnih kulturnih i društvenih dešavanja u našoj zemlji razgovarali su naši ugledni članovi, književnici i intelektualci koji su se svojim ukupnim javnim i novinarskim angažmanom te brojnim objavljenim radovima istakli na „prvoj liniji” borbe za slobodu govora u proteklim decenijama.

U uvodnoj riječi ovog skupa profesorica Andrea Lešić je, u svojstvu moderatorice, citirala savremenu kanadsku spisateljicu Margareth Atwood, čije su nedavne oštre osude gušenja slobode izražavanja naišle na širok odjek u zapadnoj javnosti, naglasivši kako se slobodom govora u medijima danas često perfidno manipulira, te da je i interpretacija njenih principa katkada podređena interesima kapitala i vladajućih elita. Prema riječima Bore Kontića, sloboda govora u Bosni Hercegovini danas je prisutna kao ustavna kategorija, pravna činjenica, ali ne i kao društvena vrijednost. Politički interesi i monopol u medijima intelektualce sputavaju da se izbore za pravo na drugačije mišljenje u javnom prostoru. Brojni mediji danas ne služe tome da informiraju građane, nego da ih uplaše. Nidžara Ahmetašević, koja se temom slobode govora bavila i u svom dugogodišnjem naučnom istraživanju, a zbog kritike istupa pojedinih političara na vlasti bila izložena grubim prijetnjama i šikaniranju, dovodi u pitanje i samu „slobodu da se razmišlja o slobodi govora u BiH”. Prema njenom mišljenju, domaće printane medije danas uglavnom uređuju ljudi iz sigurnosnih službi i policije, te su i novinari svedeni na puke servisere vladajućih elita i njihovih interesa. Zlatko Dizdarević je u svom izlaganju evocirao sjećanja na prilike u novinarstvu u vrijeme bivše SFRJ i uspoređujući ih sa postratnim stanjem u BiH zaključio da je današnja posvemašnja nesloboda i „debilizacija sistema koju proizvodi sam sistem” rezultat nedostatka jednog artikuliranog sistema vrijednosti. Po njegovom mišljenju, na djelu je projekat ovdašnje političke oligarhije da se ne napravi nijedan korak ka Evropi, koji bi nas približio njenim civilizacijskim vrijednostima, što je očito i po tome što se u svim strukturama vlasti sprovodi „čišćenje odozgo”, odnosno svjesno se potiskuju obrazovani i sposobni kadrovi kako ne bi bili konkurencija neukim vlastodršcima.

Ovom javnom debatom nastavljen je ovogodišnji program „Književnih razgovora” P.E.N. Centra u BiH, nakon šestomjesečne pauze koja je nastupila nakon zabrane javnih skupova zbog epidemiološke situacije izazvane korona virusom.

 4,311 total views,  18 views today

Komentariši