Robert Donia: Karadžić je lično odgovoran za ratne zločine i genocid u Srebrenici (I dio)

Izvor: Al Jazeera                                                                                           Piše: Jasmin Agić

Kao jedan od svjedoka u Haškom tribunalu američki historičar Robert Donia imao se priliku “oči u oči” susresti s osobama koje su bile najodgovorniji počinioci ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Znanja koja je imao kao akademski radnik, svjedok događaja i istraživač iznenada su dobila sasvim drugačiju dimenziju.

Posebno zanimljiv bio je susret s Radovanom Karadžićem u sudinici u Tribunalu, čiju je ulogu u počinjenju masovnih ratnih zločina, etničkog čišćenja i genocida Donia sistematično razobličavao, a svojim svjedočenjem doprinio je da se provede pravda i Karadžić prvostepeno osudi.

Iskustva koja je skupljao decenijama Donia je uobličio u knjigu Radovan Karadžić: Uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini, u kojoj je portretirao ratnog čelnika bosanskih Srba nastojeći proniknuti u razloge njegove transformacije iz običnog čovjeka u zlikovca “prve klase”.

  • U knjizi ste na jednom mjestu napisali da niste imali namjeru pisati biografiju Radovana Karadžića, ali ste na to, u izvjesnom smislu, bili prisiljeni?

Nekoliko godina prije nego što sam napisao knjigu počeo sam pisati historiju [bh. entiteta] Republike Srpske. I činio sam to kao pripremu za svjedočenja koja sam imao u Hagu. Nakon izvjesnog vremena shvatio sam da je to kompleksna historija, da je teška za pisanje za nekoga ko nije upoznat sa svim detaljima i da je prisutna jedna centralna ličnost koja upravlja svim procesima i bez koje ti procesi ne bi postojali ili bi bili nemogući. Ta ličnost bio je Radovan Karadžić. Pomislio sam da moram objasniti Karadžićevu prisutnost u svemu tome i kako je on iskoristio priliku da se nametne kao vođa i zašto su mnogi pristali da ga prate na tom putu zločina i genocida.

  • Šta je bilo presudno da se Karadžić transformiše u vođu srpskih nacionalista u Bosni i Hercegovini?

U svojim istraživanjima shvatio sam da je on veoma dugo težio velikim intelektualnim zadacima kako bi kombinovao svoje znanje o narodnoj poeziji s vlastitim aspiracijama da bude jedna vrsta političkog čelnika. Kad je došlo vrijeme da ljudi u Beogradu, a posebno Dobrica Ćosić, izaberu čelnika bosanskih Srba, on je isplivao na površinu ne kao prvi, najbolji i najvažniji, ali u nekom smislu ipak kao najprikladniji kandidat jer je imao neke intelektualne zasluge. No, više od svega imao je smisao da osjeti šta ljudi, Srbi, žele.


Ostatak intervjua možete pronaći na linku.

 6,861 total views,  3 views today

Komentariši