POVELJA

POVELJA MEĐUNARODNOG PEN-a

Povelja P.E.N.-a zasnovana je na rezolucijama koje su donesene na međunarodnim kongresima P.E.N.-a i može se svesti na sljedeće.

PEN tvrdi da:

1. Književnost ne poznaje granice i mora ostati zajednička vrijednost među ljudima uprkos političkim ili međunarodnim preokretima.

2. U svim okolnostima, a naročito u ratnom vremenu, umjetnička djela, koja su nasljeđe cijelog čovječanstva, ne smiju biti ugrožena nacionalnim ili političkim strastima.

3, Članovi PENa bi trebalo da uvijek koriste sav svoj uticaj u cilju unapređenja dobrog razumijevanja i uzajamnog poštovanja među narodima; oni se obavezuju da će činiti sve što mogu da bi se razbile rasne, klasne i nacionalne mržnje, i da će braniti ideal jedinstvenog čovječanstva koje živi u jedinstvenom svijetu u miru.

4. PEN se zalaže za nesmetano prenošenje misli unutar svakog naroda i među svim narodima i njegovi se članovi obavezuju da će se suprotstaviti bilo kojem obliku gušenja slobode izražavanja u zemlji i lokalnoj zajednici kojoj pripadaju, kao i bilo gdje na svijetu gdje god je to moguće. PEN se izjašnjava za slobodu štampe i suprotstavlja se proizvoljnoj cenzuri u vrijeme mira. PEN vjeruje da nužni svjetski napredak prema višem redu političkog i ekonomskog sistema čini slobodnu kritiku vlada, uprava i drugih institucija neophodnom. A pošto sloboda podrazumijeva dobrovoljno samosavladavanje, članovi se obavezuju da će se suprotstaviti zloupotrebama slobode štampe kao što su lažno objavljivanje, namjerne laži i izvrtanje činjenica zbog političkih i ličnih ciljeva.

 

MEĐUNARODNI P.E.N.

Uvod

Međunarodni P.E.N. je svjetsko udruženje pisaca. Vodeći glas književnosti, P.E.N. okuplja pjesnike, romansijere, esejiste, historičare, dramatičare, kritičare, prevodioce, urednike, novinare i scenariste u zajedničkoj brizi za umijeće i umjetnost pisanja i u angažiranju za slobodu izražavanja putem pisane riječi. Preko svojih 129 cenatara u više od 90 zemalja P.E.N. djeluje na svih šest kontinenata.

Osnovan u Londonu 1921. na inicijativu romansijerke Catharine Amy Dawson Scott, P.E.N. je prvobitno predstavljao pjesnike, esejiste, urednike, romansijere (Poets, Essayists, Editors, Novelists), ali je danas njegovo članstvo otvoreno za sve kvalificirane pisce koji prihvataju Povelju P.E.N.-a. Njegovi osnivači i prvi članovi bili su, između ostalih, Joseph Conrad, D. H. Lawrence, George Bernard Shaw i John Galsworthy.

Putem svojih sastanaka i kongresa P.E.N. predstavlja forum na kojem se pisci slobodno sastaju da bi raspravljali o svom djelu i da bi govorili uime pisaca koji u svojim zemljama moraju šutjeti. Putem programa svojih individualnih centara i putem svojih međunarodnih komiteta – uključujući Komitet za pisce u zatvoru, Komitet za pisce za mir, Komitet za žene pisce, Komitet za prevođenje i jezička prava – P.E.N. radi na promoviranju prijateljstva i dobre volje među piscima, na unapređivanju međusobnog razumijevanja putem književnosti, na uklanjanju klasne, rasne i nacionalne mržnje. On ističe slobodu izražavanja i brani pisce koji stradavaju u opresivnim režimima, bez obzira da li su ti režimi ekstremno desni ili ekstremno lijevi.

Posljednjih godina kongrese Međunarodnog P.E.N. organizirali su P.E.N. centri u Venecueli, Japanu, Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Švicarskoj, Portoriku, Južnoj Koreji, Holandiji, Kanadi, Portugalu, Austriji, Kataloniji, Španiji, Brazilu, Hrvatskoj, Češkoj, Australiji, Meksiku, Škotskoj, Finskoj, Poljskoj i Rusiji.

Međunarodnim P.E.N.-om upravlja Skupština Delagata iz svih centara, koja bira dužnosnike i Izvršni komitet. Individualni centri P.E.N.-a su samoupravni. P.E.N. je nepolitička, nevladina organizacija sa konsultativnim statusom u Ujedinjenim Narodima i formalno uređenim odnosima s UNESCO-om.

STRATEŠKI PLAN MEĐUNARODNOG P.E.N.-a

Programska izjava

Međunarodni P.E.N. je svjetska organizacija pisaca angažiranih u promoviranju književnosti i međusobnog razumijevanja ljudi preko nacionalnih granica i granica između kultura. Njegovi centri rade na međunarodnoj intelektualnoj saradnji i slobodi izražavanja, na promoviranju i unapređivanju književnosti i poezije u vlastitim kulturama i zajednicama i na pružanju pomoći piscima u nuždi.

Središta i centri

GLOBALNI CILJEVI

Povelja Međunarodnog P.E.N.-a utjelovljuje četiri glavna cilja:

promoviranje književnosti i jezičkih prava

promoviranje slobode čitanja i pisanja djelovanje u korist progonjenih pisaca u cijelom svijetu

izgradnja zajednice pisaca u P.E.N. centrima u svim regionima svijeta.

Ti ciljevi se ostvaruju putem strateških planova, odgovarajućih komiteta i programskih aktivnosti. Rad Međunarodnog PEN-a odvija se na dva nivoa: kroz aktivnosti centara i kroz posebne programe, rad stalnih komiteta i Sekretarijata Međunarodnog PEN-a.

Centri PEN-a su autonomni. U skladu s idealima organizirane demokratije oni sami odlučuju o članstvu, biraju svoje predstavnike i organiziraju svoje aktivnosti. Aktivnosti centara upravljene su k sljedećim ciljevima:

CILJEVI DJELOVANJA CENTARA PEN-a

Prvo: da bi promovirali književnost i jezička prava

PEN centri se angažiraju u sljedećim aktivnosti:

1:1 organiziraju književne susrete – za članove ili i za širu javnost – na kojim se čitaju književna i pjesnička djela i raspravlja o njima;

1:2 gdje god je to moguće organiziraju ili koorganiziraju seminare i konferencije o književnosti i poeziji;

1:3 gdje god je to moguće podstiču kvalitetno pisanja putem publiciteta i nagrada;

1:4 podstiču prevođenje kao most između jezičkih zajednica svijeta;

1:5 podržavaju prava svih jezika u skladu s UNESCO-ovom Univerzalnom Deklaracijom o Jezičkim Pravima.

DVA: da bi ostvarivali ideale međunarodne solidarnosti i zajedničkih vrijednosti kako je izraženo u Povelji Međunarodnog PEN-a

PEN centri poduzimaju sljedeće aktivnosti:

2:1 organiziraju međunarodne konferencije ili regionalne seminare na koje pozivaju članove iz drugih centara i druge goste;

2:2 prihvataju i pružaju pomoć, ako je moguće, piscima u egzilu iz drugih zemalja.

TRI: da bi promovirali slobodu čitanja i pisanja

PEN centri se angažiraju u sljedećim aktivnostima:

3:1 organiziraju se tako da mogu brzo djelovati u suprotstavljanju svakom obliku gušenja slobode izražavanja kod kuće ili u inostranstvu i da se mogu hitro odazvati pozivima na djelovanje od strane pisaca iz vlastite zemlje ili iz drugih centara PEN-a.

3:2 aktivno promoviraju sposobnosti čitanja i pisanja kod onih grupa građana gdje prisustvo pisaca može povećati kvalitet obrazovanja ili zanimanje za književnost i poeziju.

/PEN nije sindikat i ne treba da djeluje kao autorska agencija./

ČETIRI: djelovanje u korist progonjenih pisaca širom svijeta

4:1 Međunarodni PEN ima Stalni Komitet za pisce u zatvoru. Individualni centri osnivaju svoje takve komitete. Predstavnici tih komiteta čine Odbor Međunarodnog Komiteta za pisce u zatvoru (WiPC, Writers-in-Prison Committee).

4:2 Centri sarađuju sa WiPC u unapređivanju vlastitog rada u korist progonjenih pisaca putem prihvatanja počasnih članova i učestvovanja u programu pod nazivom “Hitno djelovanje” (Rapid Action) u određenim hitnim slučajevima.

4:3 Centri mogu također davati priloge direktno PEN-ovom Fondu za hitne slučajeve (Emergency Fund) koji pruža neposrednu praktičnu i financijsku pomoć progonjenim piscima i njihovim porodicama.

PET: izgrađivanje zajednice pisaca u PEN centrima u svim regionima svijeta

5:1 Kao akronim, P.E.N. se 1921. odnosio na Pjesnike, Esejiste, Noveliste. Ali su vrlo brzo u članstvo bili primani urednici, izdavači i prevodioci, kao i druge kategorije pisaca kao što su historičari i novinari u svim medijima.

5:2 PEN centri su autonomni u biranju članova i organizirani su kao centri s izbornim članstvom. Članovi se, međutim, traže jedino među onim piscima koji prihvataju ciljeve Međunarodnog PEN-a koji su izraženi u Povelji. PEN centri su pozvani da unapređuju osjećaj zajedništva među piscima bez obzira na rasu, jezik, uvjerenja, spol ili etničko porijeklo.

Međunarodni PEN aktivno djeluje u stvaranju novih centara u svim dijelovima svijeta i ohrabruje saradnju među centrima u određenim geografskim regionima.

5:3 Centri zbližavaju svoje članove-pisce s piscima drugih zemalja putem različitih reprezentacija na regionalnim seminarima i međunarodnim konferencijama.

5:4 Centri nastoje da se predstave članovima PEN-a iz inostranstva koji su u posjeti njihovoj zemlji, posebno piscima koji su u egzilu, pružajući im pomoć kad je to moguće.

IMPLEMENTACIJA OKVIRNOG NACRTA I KONKRETNIH PROGRAMA

Međunarodni PEN pripada svojim učlanjenim centrima. Međunardni PEN, kao organizacija, igra reprezentativnu, koordinirajuću i implementirajuću ulogu. Ta uloga je izvedena iz Povelje, podložna je godišnjem preispitivanju na Skupštini Delegata i izražena u Pravilima i regulativnim propisima Međunarodnog PEN-a.

Međunarodni PEN je zasnovan na idealima efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u nastojanju da promovira viziju PEN-a. Londonski Ured Međunarodnog PEN-a, koji je središte Sekretarijata, odražava te vrijednosti.

Međunarodni PEN ima konsultativne odnose sa UNESCO-om, zasnovane na podudarnim idealima koji su izraženi u njihovim poveljama, i akreditiran je kao međunarodna nevladina organizacija kod Komisije za ljudska prava Ujedinjenih Naroda.

Ciljevi Međunarodnog PEN-a se ostvaruju putem njegovih programa. Zadatak i obaveze svakog programa podložni su nadzoru Skupštine, Blagajne i Izvršnog komiteta. Uprava svakog programa koju čini Stalni Komitet odgovorna je onim centrima koji učestvuju u tom programu. Svaka može sama izabrati svoje radne metode i tražiti ekonomsku podršku za svoje aktivnosti.

To također znači da svaka pomoć koja pristiže iz vanjskih izvora može biti upravljena prema specifičnim programima i aktivnostima u skladu s označenim izborom davaoca. Da bi se održala valjana i razvojna opća financijska podrška, pri tome se nastoji obezbijediti i finansiranje Londonskog Ureda, što direktno ili indirektno koristi svim programima.

Programi Međunarodnog PEN-a su sljedeći:

P. 1 Fondacija Međunarodnog PEN-a (nezavisni status)

P. 2 Fond za hitne slučajeve (nezavisni status)

P. 3 Fondacija latino-američkih i špansko-govornih centara (nezavisni status)

P. 4 Londonski Ured

P. 5 Godišnji Kongres

P. 6 Komitet pisaca za mir

P. 7 Komitet za pisce u zatvoru

P. 8 Komitet za prevođenje i jezička prava

P. 9 Komitet za žene pisce

P 10 Mreža pisaca u egzilu

P 11 Magazin Međunarodnog PEN-a

Prva tri programa su nezavisne pravne cjeline prema Zakonu o dobrotvornim društvima (ili ekvivalentnim zakonima), osnovane da služe ciljevima Međunarodnog PEN-a. Njima upravljaju postavljena povjerenstva ili upravni odbori.

P 1 FONDACIJA MEĐUNARODNOG PENA

Fondacija Međunarodnog PEN-a osnovana je 1992. kao dobrotvorno tijelo da potpomaže edukativne i dobrotvorne aktivnosti Međunarodnog PEN-a u unapređivanju književnosti, kao i da pruža pomoć progonjenim piscima i njihovim porodicama. Ona organizira književne priredbe da bi podigla ugled PEN-a i ojačala svijest o djelatnosti i idealima PEN-a. Njen dobrotvorni status omogućuje Fondaciji da u najvećoj mjeri iskoristi prihod PEN-a, od kojeg najveći dio dolazi od članica PEN-a. Ona isto tako prikuplja dodatni novac od fondacija, kompanija i pojedinaca koji podržavaju ideale PEN-a i dobijaju pomoć od vladinih tijela i nezavisnih fondova.

P 2 FOND ZA HITNE SLUČAJEVE

Fond za hitne slučajeve osnovan je 1973. Kao nezavisna organizacija koja blisko sarađuje s Međunarodnim PEN-om. Fond daje praktičnu pomoć uhapšenim ili šikaniranim piscima i novinarima. U nekim slučajevima Fond nudi i pomoć njihovim porodicama.

P 3 FONDACIJA LATINO-AMERIČKIH I ŠPANSKO-GOVORNIH CENTARA

Skupština Delagata odlučila je 1997. da španski treba da bude radni jezik Međunarodnog PEN-a pod uslovom da su obezbjeđena sredstva za pokrivanje troškova koji iz toga proizlaze. Ubrzo poslije toga osnovana je ova Fondacija, kojom upravlja nezavisni nadzorni odbor. Ona plaća za prevode dokumenata na španski i sa španskog i osigurava predvodilačku službu kad se to traži. Finansira se kroz donacije.

P 4 LONDONSKI URED

Sjedište Međunarodnog PEN-a je u Londonu. Međunarodni Sekretar vodi Londonski Ured. Međunarodni Sekretar je također i sekretar Izvršnog komiteta Međunarodnog PEN-a, kojim predsjedava Predsjednik Međunarodnog PEN-a.

Ured služi centrima s namjerom da im omogući da funkcioniraju u skladu s ciljevima Međunarodnog PEN-a. Međunardni Sekretar je odgovoran za osoblje i aktivnosti Ureda unutar budžetskih okvira koje godišnje utvrđuje Skupština Delegata. Londonski Ured se uglavnom finansira iz članarine.

P 5 GODIŠNJI KONGRESI

Skupština Delegata Međunarodnog PEN-a, koja se sastoji od delegata centara članica, upravno je tijelo Međunarodnog PEN-a. Ona se okuplja jednom godišnje na kongresima kojim je svake godine domaćin drugi centar. Osim što objezbjeđuju prostor za sastanke Skupštine Delegata, međunarodni kongresi uključuju književne sesije, čitanja i seminare, na kojim može učestvovati svaki član PEN-a i koji su najčešće otvoreni za javnost. Kongresi se finansiraju iz ad hoc aktivnosti prikupljanja novca, kojim asistira Londonski Ured.

P 6 KOMITET ZA PISCE ZA MIR

Komitet za pisce za mir osnovan je 1984. Svoje godišnje sastanke drži u okviru međunarodnih konferencija pisaca koje svake godine u maju na Bledu organizira Slovenački PEN centar. Na tim sastancima predstavnici PEN-a i drugi zainteresirani pisci razmatraju načine na koje pisci mogu raditi za mirnu koegzistenciju u svijetu.

Komitet organizira razgovore i podržava mirnu koegzistenciju među piscima i intelektualcima u konfliktnim regionima. PEN je književna organizacija i jedan od fokusa Komiteta za pisce za mir je zloupotreba jezika književnosti u ratnoj propagandi i izazivanju mržnje prodiv naroda, vjera i kultura.

P 7 KOMITET ZA PISCE U ZATVORU

Komitet za pisce u zatvoru Međunarodnog PEN-a djeluje u korist progonjenih pisaca širom svijeta. Ustanovljen 1960. kao odgovor na sve češće pokušaje da se ušutkaju glasovi neslaganja hapšenjem pisaca i novinara, Komitet prati slučajeve gotovo 900 pisaca godišnje. Preko svojih centara članica Komitet posreduje kod vlada i pruža moralnu podršku zatvorenim piscima, koji mogu postati počasni članovi pojedinih centara. Komitet djeluje i putem mehanizama Ujedinjenih Naroda, uključujući Komisiju za ljudska prava Ujedinjenih Naroda, kako bi skrenuo pažnju i na individualne slučajeve i na sistematsko kršenje ljudskih prava u pojedinim zemljama.

Komitet održava bazu podataka za sve slučajeve zlostavljanja pisaca i novinara, koja se dnevno ažurira. Ova lista slučajeva se dva puta godišnje daje u štampanoj formi, a informacije o pojedinim slučajevima ili o pojedinih zemljama stavljaju se na raspolaganje na zahtjev sjedišta Komiteta u Londonu. Komitet je ustanovio Mrežu za uzbunu u hitnim slučajevima, koja obezbjeđuje detalje o slučajevima u kojima su život i sloboda pojedinaca ugroženi, kao i adrese onih vlada kojima pojedinci žele uputiti svoje vlastite protestne poruke povodom tih slučajeva.

P 8 KOMITET ZA PREVOĐENJE I JEZIČKA PRAVA

Komitet za prevođenje i jezička prava ustanovljen je 1978. On ima dvostruki zadatak: da ohrabruje prevođenje savremene književnosti pisane na jezicima manje rasprostranjenosti na globalne i druge jezike, te da govori u odbranu jezika koji nisu državni.

Glavni dio djelatnosti Komiteta bila je priprema Univerzalne deklaracije o jezičkim pravima. U njoj se ističe da svaka osoba ima individualno pravo da upotrebljava svoj jezik, te da svaka jezička zajednica ima kolektivno pravo da upotrebljava svoj jezik. Deklaraciju je injicirao katalonski PEN centar, koji je zatim sarađivao s 60 nevladinih organizacija iz šest zemalja, da bi uobličio konačni dokument. Komitet koji je potom osnovan nastavlja da radi s zainteresiranim nevladinim organizacijama na prihvatanjaju jedne takve deklaracije od strane UNESCO-a i na njenom konačnom podnošenju na jednoj međunarodnoj konferenciji na kojoj bi se ona prihvatila kao tekst međunarodnog prava.

P 9 KOMITET ZA ŽENE PISCE

Komitet je formiran 1991. da bi udovoljio posebnim potrebama žena pisaca i da bi ohrabrio popularizaciju, izdavanje i prevođenje njihovih djela. Komitet sada ima svoje predstavnike u više od 70 PEN centara. Žene pisci sa svih šest kontinenata i iz različitih etničkih i jezičkih grupa aktivne su u djelatnostima Komiteta. Komitet svake godine distribuira trojezične novine (na engleskom, francuskom i španskom) koordinatorima u preko 70 zemalja za lokalnu distribuciju. Komitet organizira i regionalne konferencije, koje uvijek objavljuju svoje publikacije.

P 10 MREŽA PISACA U EGZILU

Godine 1999. osnovan je stalni Program “Pisci u egzilu” s glavnim ciljem da poveća podršku Međunarodnog PEN-a piscima koji su prisiljeni da žive u egzilu. Taj Program je sad dobio formu Mreže pisaca u egzilu, čiji ciljevi su da se izmjenjuju informacije i iskustva i da se podigne svijest, i lokalno i internacionalno, o problemimima s kojim su suočeni pisci u egzilu. Čineći to, Mreža pomaže tim piscima da se uklope u svoju novu okolinu i da nastave svoju karijeru. Angažirana je i u izgradnji i održavanju baze podataka, za koju se brine jedan od članova Mreže.

P 11 MAGAZIN MEĐUNARODNOG PEN-A

Magazin Međunarodnog PEN-a objavljuje dva puta godišnje Međunarodni PEN u Londonu. On sadrži mješavinu pjesama i kratkih priča, referate koji su podneseni na kongresima i konferencijama Međunarodnog PEN-a, prikaze koji su fokusirani na savremenu književnost na jezicima manje rasprostranjenosti, članke, kao i informacije o piscima u zatvoru i njihove napise. Pretplata ide preko Londonskog Ureda.

MEĐUNARODNI P.E.N.

Osnivač: Gdja C. A. Dawson Scott

PRETHODNI PREDSJEDNICI:

John Galsworthy1921-33

H. G. Wells1933-36

Jules Romains1936-41

Međunarodni predsjednički komitet: 1941-47

Hu Shih

Desnis Saurat

H. G. Wells

Hermon Ould

Thorton Wilder

E. M. Forster

François Mauriac

Ignazio Silone

Maurice Maeterlinck1947-49

Benedetto Croce1949-52

Charles Morgan1953-56

André Chamson1956-59

Alberto Moravia1959-62

Victor van Vriesland1962-65

Arthur Miller1965-69

Pierre Emmanuel1969-71

Heinrich Böll1971-74

V. S. Pritchett1974-76

Mario Vargas Llosa1976-79

Per Wastberg1979-85

Francis King1986-89

Rene Tavernier1989

György Konrad1990-93

Ronald Harwood1993-97

SADAŠNJI PREDSJEDNIK:

Homero Aridjis

PODPREDSJEDNICI:

Alexandre Blokh, Sook-Hee Chun, Georges Emmanuel Clancier, Peter Elstob, Nadine Gordimer, Ronald Harwood, Nancy Ing, Francis King, György Konrad, Joanne Leedom-Ackerman, Predrag Matvejević, Arthur Miller, Antonio Olinto, Michael Scammell, Leopold Sedar Senghor, Mario Vargas Llosa, Thomas von Vegesack, Per Wastberg.

MEĐUNARODNI SEKRETAR: Terry Carlbom

Preveo Zdenko Lešić

725 total views, 2 views today