Mirko Marjanović

P.E.N.

Ime i Prezime

Mirko Marjanović

Adresa

Samira Frašte 16, 71000 Sarajevo, BiH

Biografija

MIRKO MARJANOVIĆ
Adresa: Semira Frašte 16, 71000 Sarajevo, BiH
E-mail: mirkomarjanovic0@gmail.com
Telefon: 033 543 676
Mobilni: 062 146 440
 
ŽIVOTOPIS
 
Mirko MARJANOVIĆ, romanopisac, pripovjedač, pjesnik, književni i likovni kritičar, nakladnik i leksikograf, rođen je u Tramošnici (Gradačac, Bosanska Posavina, Bosna i Hercegovina) 13. srpnja 1940. godine. Školovao se u Tramošnici (osnovna škola), Gradačcu (gimnazija) i Sarajevu (dvije godine prava, diplomirao likovnu umjetnost na VPŠ).
 
Od 1980. do 1984. glavni urednik književnog časopisa „Život“, a od 1984. do 31. ožujka 1994., kada odlazi u mirovinu, urednik domaće književnosti u izdavačkoj kući „Svjetlost“. U istoj izdavačkoj kući bio je jedan od urednika (uz Ristu Trifkovića i Aliju Isakovića) edicije „Književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine u 50 knjiga“. Od siječnja 1994. do siječnja 1995. godine prvi je glavni urednik „Stećka“, lista za kulturu i društvena pitanja HKD Napredak. U srpnju 1996. godine biran je za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu, a iste godine, u prosincu, i za glavnog urednika obnovljene „Hrvatske misli“, časopisa za umjetnost i znanost, čiji je nakladnik Ogranak. U Ogranku Matice hrvatske u Sarajevu utemeljio ediciju „Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga“, čija je realizacija započela 2001. godine, u kojoj je do sada uredio i objavio 40 knjiga. U Udruženju književnika BiH bio je: tajnik (1974. – 1976.), dopredsjednik (1976. – 1978.), predsjednik (1978. – 1979.) i predsjedajući Udruženja (1979. – 1980.). Dopredsjednik je novoosnovanog Društva pisaca Bosne i Hercegovine bio od svibnja 1993. do svibnja 1997. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskog PEN-a, te redoviti član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.
 
Gotovo u svim proznim djelima, na antitradicionalan način, opisuje vrlo tužne, dramatične, pokatkad i smiješne događaje iz svoga zavičaja, ponajčešće smještene u toponim Šomart (skraćeni anagram naziva njegovog rodnog mjesta), iz života Šomarćana i svoje obitelji, za vrijeme Drugog svjetskog rata, komunizma i minulog rata. Od takve svoje tematike nije odustajao ni u poraću, samo je u okviru nje, šireći je i na prostor Sarajeva, i izvan njega, nešto izravnije iskazivao svoju poetiku. Njegovu prozu karakteriziraju stilska jednostavnost i jezična preciznost, tematska neobičnost, trpki humor, ironija, vrlo zanimljivi likovi.
 
Posljednjih je poratnih godina svojevoljno isključen iz javnoga života: ne sudjeluje u književnim događajima niti javno predstavlja svoja objavljena djela. Nastoji biti odan samo svojoj romansijerskoj, pripovjedačkoj, povremeno i pjesničkoj umjetnosti, kao i izdavaštvu. Cijeli rat proveo je u Sarajevu, svome drugom zavičaju, gdje je stalno nastanjen.
 
Pripovijetke su mu uvrštene u mnoge antologije, izbore i preglede i prevođene na talijanski, njemački, španjolski, engleski, poljski i turski jezik. Dobitnik je nagrade „Svjetlosti“ za roman „Povijest izgubljene duše“ (1980.) i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za isti roman (1981.). Za roman „Braća“ dobio je Dvadeset sedmojulsku nagradu BiH (1984.). Godine 1995., kao glavni urednik, dobitnik je međunarodne nagrade „Pierre Chevallier“ (Génève) za mjesečnik „Stećak“, a 2011. nagrade Fondacije za izdavaštvo FBiH na anonimnom natječaju za zbirku priča „Čuvar obiteljske katedrale“.
 
DJELA
U ime oca i sina, roman (Sarajevo, 1969.)
Središte, priče (Sarajevo, 1973.)
Povijest izgubljene duše, roman (Sarajevo, 1980.)
Braća, roman (Sarajevo, 1983.)
Voda teče kako teče, izbor iz proze (Sarajevo, 1984.)
Topot divljih konja, roman  (Novi Sad, 1989, Sarajevo, 2002.)
Živjeti smrt, sarajevski ratni dnevnik (Zagreb, 1996.)
Fra Petar Perica Vidić, likovna monografija, na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku ( Sarajevo, 1997; na hrvatskom i engleskom, Sarajevo, 2004.)
Treći svjetski rat, ratni tekstovi, kritike, pjesme, razgovori (Zagreb, 1999.)
Osmjehni se i u plaču, roman (Sarajevo, 2000.)
Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, leksikon (Sarajevo, 2001.)
Čuvar obiteljske katedrale, priče (Sarajevo, 2011.)
Zapisi o knjigama i slikama, književne i likovne kritike (Sarajevo, 2012.)
Kad god razgovaram s vjetrom, pjesme (Tešanj,  2014.)
Strah, roman (Tešanj, 2014; Tešanj, 2016.)
Od zaborava za zaborav, pjesme i prozni zapisi (Tešanj, 2017.)
 
Dom blaženog djeteta, roman (Zagreb, 2017.)

Telefon

0038733543676

e-mail

mirkomarjanovic0@gmail.com