NEKOLIKO INFORMACIJA U VEZI SA
ČASOPISOM “NOVI IZRAZ”

 

  1. Časopis “Izraz” izlazi od 1957. godine. Redakcija i štampa časopisa bili su tada povjereni sarajevskoj izdavačkoj kući Svjetlost. Osim njegova utemeljitelja, profesora Midhata Begića, u redakciji su, u različitim funkcijama, radili Husein Tahmiščić, Kasim Prohić, Luka Pavlović, Dževad Karahasan. Od momenta kada je njegovo izdavanje preuzeo PEN BiH, veoma uspješno su ga uređivali akademik Hanifa Kapidžić-Osmanagić, prof. dr. Dejan Đuričković i pisac i književni kritičar Željko Ivanković. U maju 2007. godine Novi Izraz je proslavio pedeset godina od svoga nastanka. Sljedeće godine bi trebalo proslaviti njegovu 60-godišnjicu. Na ovim prostorima to je veliki jubilej, rekao bih da bismo trebali proslaviti “tradiciju jedne institucije” koja je cjelinom svoga postojanja, objavljenim tekstovima, tematima i konsultiranim autorima, postala nezaobilazna vrednota bosanskohercegovačke kulture.
  2. Na sjednicama dviju posljednjih skupština PEN-a (iz prošle godine, zapisnici su u administraciji), predloženo je da se uz znanstveno-esejistički koncept razmisli i o mogućnosti da se “novi” Novi Izraz, na “neki način”, “osvježi”, “otvori”, ili “nadogradi” i beletrističkim prilozima; naime, najveći dio članova PEN-a su pisci, i časopis je, na neki način (makar članarinom koju plaćaju) i “njihov”. Taj “neki način”, nažalost, još nije pronađen. Neki su članovi za to da se od “Novog Izraza” ne pravi “Život” (citiram), što će reći da u jedan svezak ne mogu i nauka i beletristika, drugi su, pak, za to da se štampaju dva odvojena sveska s istim ili sličnim naslovom, treći su da se takve publikacije čvrsto odvoje jedna od druge, čak i svojim naslovima. Upravni odbor PEN-a bio je, do sada, za sve moguće opcije, ukoliko bi one odražavale stavove većine članova PEN-a, no, te većine (još) NEMAMO…
  3. Upravni odbor se, ipak (za to ima uporište u Statutu), na svojoj posljednjoj sjednici od 5. maja o.g. opredijelio za to da se “stari”, naučno-esejistički koncept časopisa nastoji sačuvati, te da se, radi toga, u redakciju uključe novi članovi, oni koji se, za razliku od gospođe Tanje Stupar-Trifunović i gospodina Josipa Mlakića, naukom o književnosti bave i na profesionalnoj (ili, profesionalnijoj) razini, a da se njih dvoje uključe u redakciju jednog zasigurno potrebnog beletrističkog PEN-ova glasila. Po informacijama koje sam od njih dobio, oboje su voljni raditi u takvom časopisu, takvom portalu, ili slično. Niti gospođa Stupar Trifunović, a niti gospodin Mlakić, dakle, nisu smijenjeni niti na jednoj sjednici Upravnog odbora. Održi li se, osnaži li se, podrži li se od strane članstva ideja da PEN Centar objavljuje (i) beletrističke tekstove (u jednom svesku, jeftinija varijanta, ili, pak, u dva sveska, skuplja varijanta, možda na web portalu, najjeftinija varijanta), osobno ne vidim važnije i kvalitetnije urednike od njih dvoje.
  4. U vezi sa svim ovim, UO PEN-a sada pokušava pronaći najbolje rješenje. No, niti najbolje rješenje ne rješava jedan sada “fundamentalniji” problem od “problema” koncepta glasila, a to je finansijska konstrukcija koja bi omogućila objavljivanje makar i jednog sveska godišnje.

 

Na kraju, kao predsjednik UO PEN-a, bio bih beskrajno zahvalan svim članovima Udruženja koji bi se uključili u jednu javnu i sadržajno mnogo važniju raspravu/polemiku/debatu, onu koja bi se bavila pitanjem kako “pronaći” novi “Novi Izraz”, i, napose, kako ga uopće (is)finansirati?

 

Nedžad Ibrahimović
predsjednik UO PEN Centra u BiH

u Tuzli, 13. juna 2016.

4,006 total views, 5 views today

Komentariši