Novi broj Novog izraza

Dragi/e čitatelji/ce,

Iduće godine časopis Novi Izraz će obilježiti veliki jubilej – 60 godina postojanja. Novi Izraz se već više od pola stoljeća svoga postojanja bavi književnom i umjetničkom kritikom, i jedno vrijeme, u svojim počecima, a osnovan je daleke 1957. godine, bio je i jedini časopis na južnoslovenskom prostoru koji je pokrivao ovu oblast. Od Midhata Begića, Kasima Prohića, Huseina Tahmiščića, Luke Pavlovića pa preko redakcija Dževada Karahasana, Tvrtka Kulenovića i Hanife Kapidžić Osmanagić, Časopis je uvijek imao značajnu ulogu kako u pokretanju nekih važnih pitanja iz domene književne i umjetničke kritike do afirmacije mladih talentovanih ljudi koji su mogli objaviti svoje tekstove u uglednom mediju.

Pred nama je novi broj časopisa za književnu i umjetničku kritiku Novi Izraz, sa novom redakcijom i za naredne brojeve novim redakcijskim savjetom koji čine: Anisa Avdagić (Tuzla), Davor Beganović (Konstanz), Enver Kazaz (Sarajevo), Krešimir Nemec (Zagreb), Robert Hodel (Hamburg), Sulejman Bosto (Sarajevo), Tatjana Bijelić (Banja Luka) i Tvrtko Kulenović (Sarajevo). Nova redakcija je naslijedila ozbiljnu i časnu dužnost od svojih prethodnika, da prema Vama, našim čitateljima/cama, pokušamo odgovoriti kvalitetom, raznovrsnošću, aktuelnošću i zanimljivostima kroz esejističke, stručne i naučne tekstove o književnosti i umjetnosti.

Kao i do sada, osnovni napor redakcije u pripremi i izradi Časopisa bit će da zadrži begićevski koncept koji bi se u najkraćem mogao opisati: od bosanskohercegovačke do svjetske književnosti i nazad, ali i da, u ovim tranzicijskim vremenima obilježenim mržnjama, nacionalizmima i fašizmima, probamo ne samo pratiti i bilježiti ono što se dešava u svijetu kulture, književnosti i umjetnosti već da pokušamo biti dio onog kreativnog procesa sa provokativnom riječju koja ne poznaje granice osim vlastite autorefleksije čiji je osnovni motiv kvalitet teksta i etički stav naspram drugog.

Kad je u pitanju formalno-upotrebni dio Časopisa sa stanovišta njegove naučnosti, zadatak redakcije je da za idući broj pripremi indexiranje, s obzirom da Novi Izraz ima sve uslove za tako nešto.

Ono što je drugačije u ovom broju u odnosu na prethodne sveske Novog Izraza ogleda se kroz kompoziciju (prelom teksta) i nove rubrike za koje pretendujemo da budu stalne: Temat je u ovom broju zastupljen kroz dva segmenta; najprije su tu intervjui sa pet pisaca, a zatim i naučni i esejistički tekstovi koji istu temu otvaraju iz posve drugačijeg ugla. Tu je i stalna, već prepoznatljiva rubrika Ogledi. Sa rubrikom Prevodi, pored aktuelnih i zanimljivih tekstova evropske i svjetske produkcije, želimo afirmisati prevodilački rad u BiH, koji ima zavidnu tradiciju a koji, nažalost, u našem vremenu nije u skladu s potrebama čitalačke intersubjektivne zajednice.  U ovom broju predstavljamo prevode sa francuskog i slovenačkog jezika a nadamo se da ćemo već za naredni broj čitati prevode tekstova o književnosti i umjetnosti iz drugih govornih područja (ruskog, njemačkog itd.). Tekstovi koji bi trebali afirmisati rubriku Esejistika kroz vrijeme imaju za cilj pokazati kako pojedini eseji svojim kvalitetom, kao i sama književnost, jednostavno odolijevaju zubu vremena. Osvrti i prikazi je rubrika o djelima, tekstovima i piscima. Rubrika Književne teorije i interpretacija ima za cilj za svaki broj predstaviti jednu književnu teoriju kroz interpretativni metod, a ovaj put je to psihoanaliza.

Tema ovog broja je Diskurs moći: književnost i ideologija. Smatrali smo da je ova tema svojom aktuelnošću zaslužila da se o njoj kaže na malo drugačiji način od onog kako je zastupljena u dnevnoj štampi. Da bismo je osvijetlili i sa njene teorijske ali i sa njene književno-umjetničke strane, poslali smo pet istovjetnih pitanja na adrese petnaest bosanskohercegovačkih pisaca. No, desilo se da neki od njih, iz ovih ili onih razloga, nisu željeli ili nisu mogli poslati svoje odgovore. Stoga je redakcija odlučila napraviti intervjue o temi književnost i ideologija s pet pisaca različitih generacija i, osjetno, različitih poetskih pristupa. Svako od njih dobio je pet istovjetnih pitanja.

Druga strana medalja ogleda se u nastavku rubrike kroz kritičke i naučne tekstove. O ovoj temi se može, naravno, govoriti iz nekoliko različitih uglova: zloupotreba književnosti sa stanovišta slobode interpretacije, zatim kroz kanonizaciju književnosti unutar različitih institucija (državnih, nacionalnih, etničkih itd.), i najzad, i najvažnije, na koji način se književnost po svojoj „definiciji“ razračunava sa ideološkim diskursom.

Zašto diskurs, a zašto moć?

Benveniste je u svojoj knjizi Problemi opće lingvistike tematizirao dominantan reprezentacijski model jezika objašnjavajući njegov spoznajno-prikazivački odnos prema pojavnoj stvarnosti. On kaže da su u strukturi svakog jezičkog izraza upisani tragovi konvencioonaliziranja odnosa između govornika, sagovornika i situacije u okolnostima govornoga događaja koji je iznjedrio taj izraz. Tako ustrojen iskaz Benveniste naziva diskursom. Pojam je ušao u teoriju književnosti kroz naratološka istraživanja, ali ga mi ovdje, u suodnosu sa terminom narativni diskurs, koristimo prije svega kao zamjenu za tri nivoa temporalizacije koji ima svaki pripovjedni tekst: vrijeme pripovijedanja (raspoređivanje pažnje po stranici teksta), ispripovijedano vrijeme (fabula / siže) i vrijeme života (uloga čitatelja).

Naratološki odnos trijade priča, narativ i narativni diskurs, u skladu sa Benvenisteovom definicijom diskursa a sa stanovišta poststrukturalističkih orijentacija, kvalitetom nadopunjavaju klasičnu trijadu temporalnosti pripovjednog teksta. U ovom slučaju priču možemo definirati kao narativnu shemu koja se nalazi u osnovi narativnog teksta. Ona je osnovni vremensko uzročno-posljedični povezan slijed događaja, zatvoren između početka i kraja, što ga narativni diskurs preinačuje u tri aspekta: trajanje, redoslijed i učestalost. Narativ je posebna konstrukcija sazdana na shemi priče. Podrazumijeva prerađenu i prestruktuiranu priču, jer se njen hronološki i logički red potčinjava posebnoj narativnoj strukturi. Ako je diskurs iskaz koji u svoje značenje uključuje i govornika i slušaoca kao i govornikovu intenciju kojom se utiče na slušaoca, onda je narativni diskurs cjelovit, potpun, koherentan skup znakova kojim je realiziran narativ. Dakle, dok priča podrazumijeva događaje, likove, ambijent kao i njihov raspored, narativni diskurs je sredstvo kojim taj sadržaj komunicira. U naratologiji se mogu tematizirati i dovesti u pitanje različite instance, ali se ne može dovesti u pitanje činjenica da svaki narativni tekst podrazumijeva ispripovijedano vrijeme i vrijeme čitatelja, odnosno da svaki književni tekst jeste neka vrsta diskursa.

Zašto moć? Na koju vrstu moći se misli, ako tekst posmatramo kao narativni diskurs, ako u prvi plan dolazi komunikacijski nivo književnosti? U tom slučaju o suodnosu književnosti i moći možemo govoriti na dva načina. Najprije je to društvena sfera javnog nadzora koja se, s jedne strane, očituje kroz uvrštavanje književnosti u planove i programe u osnovnim i srednjim školama a,  s druge, književnost je zastupljena kroz bibliotečke fondove untar različitih vrsta heterotopijskih ustanova kao što su to na primjer kaznionice i sirotišta.  Pored tog javnog diskursa, koji bi po „prirodi stvari“ htio nadzirati književnost, postoji i onaj drugi koji dolazi iz potpuno drugog ugla, a to je činjenica što ta ista književnost stalno „prekoračuje“ granice i ulazi u najzamračenije dijelove ljudske intime. Otuda, između ostalog, njena moć.

Novi Izraz je, pored svog jasno isprofiliranog koncepta, oduvijek imao i zadatak da omogući mladim talentovanim ljudima da mogu objaviti svoje tekstove. Tako je i ovaj put; mogućnost da pokažu kako i na koji način pojedine književne teorije, u odnosu na poetiku teksta, mogu poslužiti djelatvorni instrumentarij za dekodiranje na putu od značenja do smisla, svojim tekstovima svjedoče Nera Mešanović, Lejla Ljuca, Azra Nezirić i Ines Selimović.

Vrlo smo ponosni a u isto vrijeme jako tužni jer nas je iznenada, neočekivano napustio sjajni, u esejistici jedan od najboljih na ovim prostorima, Aleš Debeljak. Ponosni smo jer je Aleš za Novi izraz poslao dva svoja rada, i dogovorili smo se da odaberemo jedan koji ponajbolje odgovara temi ovog broja. Rad pod nazivom Nesramežljiva himna romanu ćemo objaviti u sljedećem broju Novog Izraza, a u ovom broju čitatelji mogu uživati u Alešovom radu pod nazivom Koncentrični krugovi identiteta.

Ideologija je čudan fenomen i njena najjednostavnija definicija je da uspostavlja pogrešne slike stvarnosti. U ovom Uvodniku ne možemo zahvaliti Fondaciji za izdavaštvo Sarajevo što ćemo nastaviti izlaziti u kontinuitetu, ali možemo zahvaliti brojnim prijateljima koji su pomogli na različite načine da ovaj važni časopis za BiH, ali i region, nastavi izlaziti u svom prepoznatljivom obliku. Među brojnim, posebno hvala za podršku profesorici Hanifi Kapidžić Osmanagić.

Tema za naredni broj Novog Izraza bit će objavljena na službenoj web stranici P.E.N. Centra u BiH.

 

Redakcija

7,452 total views, 2 views today

Komentariši